Metodologija za procjenu sistema javnih nabavki
(MAPS)

Politička, ekonomska i geostrateška situacija zemlje

Prema klasifikaciji Svjetske banke Bosna i Hercegovina je zemlja sa višim srednjim dohotkom, zajedno sa ostalim zemljama Zapadnog Balkana. Kao ključni ekonomski izazov BiH navodi se neravnoteža njenog ekonomskog modela: javne politike i poticaji su usmjereni prema javnom, a ne privatnom sektoru, potrošnji, a ne investicijama, i uvozu, a ne izvozu. Stoga zemlja treba da se prebaci u poslovno okruženje pogodno za privatna ulaganja koje podržava živahna mala i srednja preduzeća i rast većih kompanija, olakšava izvozne performanse i poboljšanja produktivnosti i stvara prijeko potrebno zaposlenje u privatnom sektoru.

Država Bosna i Hercegovina sastoji se od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine ima poseban status. Glavni grad Bosne i Hercegovine je Sarajevo. Federacija Bosne i Hercegovine se sastoji od 10 kantona, a kantoni od opština i gradova. Republika Srpska je administrativno podijeljena na opštine i gradove. Brčko Distrikt je posebna administrativna jedinica.

Bosnu i Hercegovinu obilježila je zarobljenost države na svim nivoima i tipovima njenog upravljanja, uz prevladavanje sistemske korupcije, gdje uske etnopolitičke elite preuzimaju kontrolu nad svim institucijama i procesima, isključujući druge dijelove društva čijim interesima trebaju služiti. Ključni politički igrači oslanjaju se na strukture pokroviteljstva, odnosno razmjenu materijalnih resursa (javni ugovori, javni poslovi, subvencije) za izbornu podršku i glasove.

Prema najnovijem Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Bosna i Hercegovina je zauzela je treće najgore mjesto u Evropi sa ocjenom 34, na skali od 0 do 100, što je ukupno pozicionira na 110. mjesto od 180 zemalja, a lošiji rezultat imaju samo Ukrajina i Rusija. Ocjena je ista kao i prošle godine i najgora je u posljednjoj deceniji, jer BiH, za razliku od zemalja okruženja, nije ostvarila nikakav napredak na polju borbe protiv korupcije, prije svega zbog političke opstrukcije ključnih reformi.

Zahtjev BiH za članstvo u EU podnesen je u februaru 2016.godine. Evropska Komisija je usvojila Mišljenje o prijavi Bosne i Hercegovine za članstvo u EU 29. maja 2019, u kojem je, između ostalog navedeno da je „Komisija Bosni i Hercegovini postavila ukupno 3.897 pitanja o svim politikama relevantnim za proces integracije u EU. Državi je trebalo 14 mjeseci da odgovori na prva 3.242 pitanja i 8 mjeseci da odgovori na dodatnih 655 pitanja. Evropska komisija je 29. maja 2019. godine usvojila svoje Mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Evropskoj uniji. Mišljenje identifikuje 14 ključnih prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o pridruživanju Evrospkoj uniji; pruža sveobuhvatne smjernice za postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja demokratije/funkcionalnosti; vladavine prava; osnovnih prava; i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja Evropskoj uniji. U junu 2022.: Evropsko vijeće potvrđuje svoju spremnost da Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata i poziva Evropsku komisiju da izvijesti o implementaciji 14 ključnih prioriteta navedenih u Mišljenju, a 15. decembra 2022. BiH službeno dobija status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji.

Sistem javnih nabavki i njegova veza sa upravljanjem javnim finansijama i vladom, odnosno, upravljačkim sistemom

U poslednjih deset godina udio javnih nabavki u ukupnom nominalnom BDP-u oscilirao je od 2012 kada je bio najveći i iznosio 12.95%, dok je 2015. godine udio javnih nabavki u ukupnom nominalnom BDP-u iznosio tek 5.02%. Prema poslednjim dostupnim podacima 2021. godini % učešća javnih nabavki u BDP-u iznosio 7.51 % što predstavlja smanjenje u odnosu na godinu ranije kada je udio iznosio 8.05 %.

Prema posljednjim podacima Agencije za javne nabave, vrijednost dodjeljenih ugovora o javnim nabavkama u 2021. godini iznosila je 2.803.956.860,08 KM.

Ključne institucije  u sistemu javnih nabavki su Agencija za javne nabavke BiH i Ured za razmatranje žalbi BiH, dok značajnu ulogu u sistemu javnih nabavki imaju i Konkurencijsko vijeće, institucije za reviziju javnog sektora itd.  

Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine (AJN) – Agencija za javne nabavke Bosne i Hercegovine je samostalna, upravna organizacija osnovana Zakonom o javnim nabavkama BiH iz 2004. godine. Agencija ima sjedište u Sarajevu i dvije filijale u Banja Luci i Mostaru. Organizacija joj je utvrđena Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji.

Agencija je odgovorna za praćenje i odgovarajuću primjenu Zakona o javnim nabavkama, što podrazumijeva:

• Pripremu i izradu propisa iz oblasti javnih nabavki,

• Unaprijeđenje informiranosti ugovornih organa i ponuđača,

• Objavu priručnika, uputstava, standardnih obrazaca i modela,

• Pružanje tehničke pomoći i savjetodavnih mišljenja,

• Uspostavu sistema praćenja postupaka,

• Prikupljanje podataka, analizu i objavu informacija u vezi sa postupcima javnih nabavki,

• Razvijanje i uspostavu elektronskih informacijskih sistema u BiH,

• Pokretanje, podržavanje i stvaranje pretpostavki za elektronske javne nabavke,

• Organizovanje i održavanje obuka za ovlaštene predavače i službenike,

• Praćenje rada ovlašćenih predavača i vođenje evidencije o akreditovanim predavačima,

• Izradu godišnjih izvještaja za Vijeće ministara BiH.

Agenciju predstavlja i zastupa direktor, koji rukovodi njenim radom i osigurava zakonito i efikasno obavljanje poslova iz njene nadležnosti. Agencija ima i Odbor koji je nadležan za pitanja u vezi s funkcionisanjem i unaprijeđenjem sistema javnih nabavki, te daje prethodnu saglasnost na akte kojima se uređuje sistem javnih nabavki, a koje donosi Vijeće ministara ili direktor AJN. Odbor ima pet članova i posmatrače (predstavnici ministarstava finansija sa različitih administrativnih nivoa u BiH, Direkcije za evropske integracije, te poslovnog i civilnog sektora).

Ured za razmatranje žalbi Bosne i Hercegovine (URŽ) – Ured za razmatranje žalbi (u daljem tekstu: URŽ) uspostavljen je Zakonom o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine iz 2004. godine, kao samostalna, nezavisna, upravna organizacija sa statusom pravnog lica, čije sjedište je u Sarajevu. Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine uspostavljene su i dvije filijale, u Banjoj Luci i Mostaru. Aktuelnim Zakonom o javnim nabavkama je definisana i organizacija, nadležnosti i mandat URŽ-a.

URŽ ima sedamnaest članova, od kojih je sedam u sjedištu URŽ-a i po pet u filijalama, a imenuje ih Parlamentarna skupština BiH na mandat od pet godina sa mogućnošću jednog ponovnog imenovanja. Sjedište URŽ-a u Sarajevu nadležno je za donošenje odluka po žalbama za vrijednosti nabavke u iznosu većem od 800.000,00 KM, kao i za sve nabavke ugovornih organa Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikta BiH. Filijale, čija se nadležnost određuje prema entitetskom sjedištu ugovornog organa, donose odluke po žalbama za vrijednosti nabavke do 800.000,00 KM. URŽ rješava po žalbama ponuđača u postupcima javne nabavke i po istim donosi odluke koje su konačne i izvršne.

Konkurencijsko vijeće Bosne i Hercegovine – Konkurencijsko vijeće je samostalno i nezavisno tijelo sa statusom pravnog lica sa sjedištem u Sarajevu. Osnovano je Zakonom o konkurenciji, donesenim 2001. godine. Vijeće ima isključivo ovlašćenje u odlučivanju o postojanju zabranjenog konkurencijskog djelovanja na tržištu Bosne i Hercegovine, pa tako i u oblasti javnih nabavki. Ovim Zakonom je prvi put regulisana politika konkurencije kao jedan od značajnijih istrumenata i stubova za stvaranje i jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora, odnosno tržišta u Bosni i Hercegovini.

Konkurencijsko vijeće sačinjava šest članova koji su imenovani na mandat od šest godina, s mogućnošću jednog ponovnog izbora. Tri člana Konkurencijskog savjeta imenuje Savjet ministara Bosne i Hercegovine, dva člana imenuje Vlada Federacija BiH i jednog člana Vlada Republike Srpske. Članovi Konkurencijskog vijeća se biraju iz reda priznatih stručnjaka u odgovarajućoj oblasti privrede i imaju status jednak upravnim sudijama.

U skladu sa Zakonom o konkurenciji postupak se može pokrenuti po prijavi/zahtjevu ili službenoj dužnosti ukoliko Konkurencijsko vijeće ocijeni da postoji osnovana sumnja da se značajno sprječava, ograničava i narušava tržišna konkurencija. Vijeće daje i mišljenja o nacrtima zakona koji mogu uticati na konkurenciju, uključujući Zakon o javnim nabavkama. U praksi je pak djelovanje ovog Vijeća u velikoj mjeri neefikasno zbog provedbenih procedura koje su opterećene nacionalnim principom.

Reviziju javnog sektora u Bosni i Hercegovini (BiH), obavljaju četiri nezavisne revizorske institucije, i to: Ured za reviziju institucija u BiH, Ured za reviziju institucija u Federaciji BiH (FBiH), Glavna služba za reviziju javnog sektora u Republici Srpskoj (RS) i Kancelarija za reviziju Brčko Distrikta (BD).

Ured za reviziju finansijskog poslovanja institucija Bosne i Hercegovine osnovan je Zakonom o reviziji finansijskog poslovanja institucija BiH nastavlja raditi kao Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine prema odredbama Zakona o reviziji institucija Bosne i Hercegovine iz 2006.godine. Glavni cilj Ureda je da, provođenjem revizije „osigura nezavisna mišljenja o izvršenju budžeta i finansijskim izvještajima, korištenju resursa i upravljanju državnim vlasništvom od Vijeća ministara, budžetskih i javnih institucija u BiH, čime se doprinosi pouzdanom izvještavanju o korištenju budžetskih sredstava, transparentnom i kvalitetnom upravljanju javnim prihodima, troškovima i državnom svojinom“.

Ured za reviziju čine: generalni revizor i njegovi zamjenici, revizorsko osoblje (revizori) i administrativno osoblje. Generalni revizor i zamjenici imenuju se na mandat od sedam godina bez mogućnosti ponovnog imenovanja, a bira ih Komisija koju imenuje Parlament BiH.

Ured za reviziju je nadležan za finansijske revizije, revizije učinka i druge specifične revizije.

Ured za reviziju institucija BiH vrši reviziju u 74 institucije. Finansijskom revizijom institucija BiH obuhvaćene su i procedure javnih nabavki u kojima Ured provjerom relevantne dokumentacije, na osnovu izabranog revizorskog uzorka, izvještava u relevantnim poglavljima svojih izvještaja. Postupci javnih nabavki su često predmet i revizija učinka.

Prema Zakonu o reviziji Ured za reviziju dužan je dostaviti izvještaj revidiranoj instituciji i Parlamentu. Izvještaj se istovremeno dostavlja Vijeću ministara i Predsjedništvu, a može se dostaviti i svakoj drugoj nadležnoj instituciji. Ured za reviziju izvještaje o reviziji čini javnim nakon njihovog podnošenja.

U Federaciji BiH Zakonom o reviziji institucija u FBiH uspostavljena je nezavisna Vrhovna revizorska institucija Federacije BiH (VRI FBiH) – Ured za reviziju institucija u FBiH. Glavni cilj mu je da kroz provođenje revizija osigura nezavisna mišljenja o izvršenju budžeta i finansijskim izvještajima, korištenju resursa i upravljanja državnom imovinom od Vlade, budžetskih institucija u Federaciji BiH i javnih institucija u Federaciji BiH, na koji način se doprinosi pouzdanom obavještavanju o korištenju budžetskih sredstava, transparentnom i kvalitetnom upravljanju javnim prihodima, troškovima i imovinom u F BiH. Uredom rukovodi i za njegov rad je odgovoran Generalni revizor .

Ured za reviziju nadežan je za finansijske revizije, revizije učinka i druge specifične revizije.

Ured izvještava Parlament FBiH i ostale zakonodavne organe na svim nivoima vlasti u FBiH, organe izvršne vlasti i druge nadlažne institucije i tijela i javnost, o načinu upravljanja javnim sredstvima, odnosno o tome da li se javnim sredstvima upravlja na regularan, ekonomičan, efektivan i transparentan način.

Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske osnovana je Zakonom o reviziji javnog sektora Republike Srpske («Službeni glasnik Republike Srpske» broj: 18/99) kao nezavisna i profesionalna institucija parlamentarnog nadzora, koja provodi revizije putem kojih se obezbjeđuje nezavisno mišljenje o primjeni zakona i drugih propisa, izvršenju budžeta, finansijskim izvještajima, korištenju resursa i upravljanju javnom svojinom u institucijama u javnom sektoru Republike Srpske.

Glаvnu službu sаčinjаvајu: glаvni rеvizоr, zаmјеnik glаvnоg rеvizоrа, rеvizоri, аdministrаtivni i drugi rаdnici.

Glаvnа službа vrši finаnsiјskе rеviziје, rеviziје učinkа i drugе spеcifičnе rеviziје

Nevladine organizacije u Bosni i Hercegovini mogu direktno učestvovati u procesu javnih nabavki kao ponuđači, međutim mogu i indirektno učestvovati u ovom procesu kao posmatrači ili zagovarači promjena u ovoj oblasti. Nevladin sektor je posebno aktivan u drugopomenutom aspektu pri čemu konstantno vrši monitoring javnih nabavki, ukazuje na neregularnosti te podstiče na unaprijeđenje praksi te zakonskih i podzakonskih normi. 

Međunarodne organizacije također imaju dvojaku ulogu u sistemu javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. S jedne strane nude rješenja za unaprijeđenje sistema javnih nabavki posebno u smislu kompatibilnosti sa EU zakonodavstvom te drugim međunarodnim standardima dok s druge strane neke od međunarodnih organizacija same provode postupke javnih nabavki pri čemu preuzimaju ovu ovlast sa drugih ugovornih organa. Osnov za preuzimanje ovlasti sa javnih institucija/preduzeća/agencija se nalazi u međunarodnim ugovorima ili je osnov izvor finansiranja (većinski ili djelomično) koji potiče od istih međunarodnih organizacija. Međunarodne organizacije koje najčešće provode postupke javnih nabavki u Bosni i Hercegovini su UNDP i EBRD.

2.3. Nacionalni ciljevi politike i ciljevi održivog razvoja

Jedan od 14 prioriteta koje je EU navela u svom mišljenju obuhvata i usklađivanja zakonodavstva i jačanje kapaciteta za javne nabavke. Kako se navodi u Analitičkom izvještaju koje prati Mišljenje Evropske komisije Zakon o javnim nabavkama je djelimično usklađen s acquis-om. Zemlja se mora uskladiti s direktivama o javnim nabavkama iz 2014. godine, uključujući klasične nabavke, javne nabave komunalnih usluga i nabave u sektoru odbrane. Potrebu za novim zakonskim rješenjima podvlači se i u SIGMA izvještajima.

Hitna potreba za poboljšanjem institucionalnog okvira sistema javnih nabavki usko je povezana sa potrebom za poboljšanjem njegovog zakonodavnog okvira. Dvije glavne institucije sistema javnih nabavki, Agencija za javne nabavke (AJN) i Ured za žalbe (URŽ), neophodno je ojačati u smislu nadležnosti u pogledu nadzora, ali i kapaciteta za provođenje zakona i pravovremeno djelovanje, što se takođe nije dogodilo u prethodnom periodu.

Poslednja usvojena strategija razvoja javnih nabava Bosne i Hercegovine bila je za razdoblje 2016.-2020. Implementacija Strategije, koja je istekla 2020. godine, nije bila uspješna. Od 2017. godine nisu usvojeni godišnji akcioni planovi, a nije bilo ni izvještaja o realizaciji Strategije. U Nacrtu programa rada Agencije za javne nabavke BiH za 2022. godine navedeno je da je Agencija pristupila aktivnostima na izradi Strategije razvoja sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini za period 2022-2026.godine.

Slično je i sa Strategijom za borbu protiv korupcije, koja je istekla 2019. godine. U decembru 2019. godine je pripremljen Nacrt strategije za borbu protiv korupcije 2020.–2024., sa Akcionim planom za njeno provođenje, ali ista još uvijek nije usvojena.

Reforma javnih nabavki

Prvi jedinstveni zakon iz oblasti javnih nabavki Bosna i Hercegovina je usvojila 2004. godine, kao rezultat procesa usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa pravnom tekovinom Evropske Unije. Zajedno sa nekoliko izmjena i dopuna koje su uslijedile u narednim godinama, te pratećim podzakonskim aktima, Zakon je uspostavio decentralizovani sistem javnih nabavki u BiH, prava, dužnosti i odgovornosti učesnika u postupcima javnih nabavki, procedure javnih nabavki i njihove kontrole, te institucije sistema. U prvoj polovini 2014. godine Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila je novi Zakon o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine, nedugo nakon što je Evropski parlament usvojio nove Direktive za oblast javnih nabavki sa kojima je BH Zakon tek djelimično usklađen i čija dodatna transpozicija tek predstoji.

Posljednja strategija za razvoj javnih nabavki Bosne i Hercegovine obuhvata period od 2016.- 2020. godine te je ista usvojena od strane Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 2016. godine. Opći ciljevi razvoja sistema javnih nabavki, identifikovani ovom Strategijom, obuhvataju sljedeće:

• Daljnji razvoj i usklađivanje zakonodavnog okvira s pravnim stečevinama EU (uključujući nove direktive EU) i dobrim praksama EU;

• Unapređenje transparentnosti i promoviranje mjera za borbu protiv korupcije;

• Uspostavljanje djelotvornog mehanizma koordinacije i kreiranja politika u okviru sustava javnih nabava i drugih politika koje mogu imati utjecaj na sustav javnih nabava;

• Jačanje institucionalnih kapaciteta ključnih aktera u okviru sustava javnih nabava;

• Jačanje konkurencije među gospodarskim subjektima;

• Poboljšanje operativnih kapaciteta i funkcionalnosti sustava javnih nabava;

• Stavljanje jačeg fokusa na postizanje “protuvrijednosti za novac” na temelju pravične i otvorene konkurencije, u okviru razvoja sustava e-nabave

Generalni strateški ciljevi ove Strategije obuhvataju sljedeće stupce:

Poboljšanje zakonskog okvira – Kada je riječ o poboljšanju zakonskog okvira, prioritet strategije bilo je usklađivanje sa pravnim stečevinama (acquis) EU i standardima i dobrim praksama EU. Planirano je da se isto izvrši postepeno, vodeći računa o nivou razvoja tržišta u BiH, ekonomskim i drugim pokazateljima koji su od utjecaja na sistem javnih nabavki, kao i o kapacitetima učesnika u postupcima javnih nabavki. Također, planirano je i, u sklopu reformskih napora, raditi na izmijenama i dopunama podzakonskih akata, izradi smjernica i priručnika radi unapređenja sistema javnih nabavki. Prilikom izrade izmjena i dopuna podzakonskih akata planirano je posebnu pažnju posvetiti uklanjanju birokratskih barijera, u skladu sa važećim birokratskim okvirom.

Ljudski resursi - Fokus je stavljen na osoblje AJN i URŽ-a te je Strategijom planirano da se predvidi više radnih mjesta i daju dodatna financijska sredstva ovim institucijama zbog nedostatka osoblja te velikog radnog opterećenja.

Sistem monitoringa - Sistem monitoringa je povezan sa prethodno navedenim oblastima. Daljnji plan za isti bila bi nadogradnja Portala nabavki kako bi bio u skladu s direktivama EU 2014/24 i 2014/25, te smanjenje radnog opterećenja osoblja AJN-a za monitoring. Također, informacijske i telekomunikacijske tehnologije u postupcima javnih nabavki bi se trebale koristiti i u procesu monitoringa. Sadašnje funkcionalnosti Portala javnih nabava bi se trebale iskoristiti u najvećoj mogućoj mjeri. Iako je Portal dizajniran da svede mogućnosti pogreške na minimum, margina pogreške još uvijek postoji. Zbog te činjenice bi sljedeće ažuriranje Portala – pored nadogradnje njegovih sadašnjih funkcionalnosti i uvođenja novih – za cilj trebalo imati i uvođenje funkcionalnosti u dijelu Portala koji je dostupan AJN-u koja će omogućiti efikasniji proces monitoringa (dugoročni strateški cilj). Pored toga, na portalu javnih nabavki bi trebali biti dostupni i planovi javnih nabavki. Također, predviđeno je organizacijsko uređenje AJN-a u smislu unapređenja pripreme, obrade i evidencije podataka koji se odnose na process monitoringa. AJN i URŽ bi trebali organizirati okrugle stolove (srednjoročni strateški cilj) s nadležnim revizorskim institucijama BiH radi razmjene znanja i bolje koordinacije funkcije monitoringa javnih nabavki. Navedeni okrugli stolovi bi bili korisni za sistem javnih nabavki jer bi dali priliku svim subjektima koji provode monitoring da tu funkciju racionaliziraju i predlože rješenja za poboljšanje revizija, kao i smanjenje nepravilnosti.

Edukacije i obuke - Kao glavni problem u ovoj oblasti idenftifikovan je nedostatak sistemskog pristupa obukama službenika za javne nabavke. ZJN iz 2014. godine predviđena je uspostava sistema edukacije i obuka kadrova u ugovornim organima i ponuđačima, sa posebim fokusom na složenije zadatke u okviru nacionalnog zakonodavstva, praksama EU ili presudama Europskog suda pravde (ESP). Strategijom je planirano da obuke usmjerene na službenike za javne nabavke koji rade za ugovorne organe budu standardizirane i da se zasnivaju na materijalima pripremljenim od strane AJN-a u suradnji s predavačima. Materijali za obuku za druge ciljne grupe bi bili posebno pripremljeni i u saradnji s AJN-om, predavačima i URŽ-om. Naime, u cilju jačanja kontrolnih institucija, obuke trebaju obuhvaćati ciljne teme koje će kontrolne institucije primjenjivati neposredno u svom radu.

Pravna zaštita - Veliki broj žalbi je identifikovan kao vodeći problem u ovoj oblasti. Kao jedno od strateških rješenja navedena je bolja koordinacija između Sarajeva i podružnica.

Kako bi se ojačao sistem pravne zaštite, strategijom je planirano sljedeće:

• Izmjeniti Poslovnik URŽ-a i jasno definirati način koordinacije i suradnje između središnjeg URŽ-a i dvije podružnice (npr. proces ujednačavanja različitih stavova, ili promjena stava u odnosu na prethodnu praksu i sl.);

• Osigurati audio link između svih lokacija i organizirati, najmanje jednom sedmično, plenarne sjednice radi usuglašavanja stavova;

• Žalbe se trebaju rješavati u rokovima predviđenim u ZJN-u, a odluke bi se trebale objavljivati na Portalu javnih nabavki u roku od tri dana od dana slanja odluke ugovornim organima i ponuđačima;

• Uvesti Sistem za upravljanje dokumentima i e-protokol u svakodnevni rad URŽ-a;

• Donijeti godišnji plan obuke i stručnog usavršavanja za članove i saradnike URŽ-a koji rade na predmetima i objaviti ga na internetskoj stranici;

Nakon ispunjenja prethodno navedenih ciljeva, planirano je sljedeće:

• Dosljednost u odlukama po žalbama i korištenje vanjskih stručnjaka u složenim predmetima;

• Uspostaviti koordinacijsko tijelo u čijem sustavu će biti predstavnici URŽ-a, AJN-a, Odbora AJN-a, revizorskih ureda na svim razinama vlasti i Suda BiH;

• Poboljšati pretraživač (search engine) na portalu (vrijednost ugovora, vrsta postupka);

• Poboljšati statističke podatke o odlukama URŽ-a;

• Osigurati aktivno sudjelovanje u izradi i objavljivanju Biltena;

E-Nabavke – Kroz E-nabavke i E-tendering moguće je poboljšanje efikasnosti postupaka nabavki, cjelokupnog sistema upravljanja nabavkama i aktivnosti na tržištu javnih nabavki. Sa širom upotrebom E-nabavki mogu se postići značajne koristi i za ugovorne organe I ponuđače, naročito u pogledu ušteda u vremenu i troškovima.

U sklopu E-nabavke, planirano je da se razviju Modul za dostavljanje ponuda (e-Tendering) i Modul za ocjenu ponuda i dodjelu ugovora (e-Dodjele).

Nakon toga je planirano poduzeti sljedeće korake:

• Završetak Ocjene spremnosti e-Nabava;

• Donošenje odgovarajućih izmjena i dopuna ZJN-a u vezi s e-Nabavama;

• Donošenje strateškog akcionog plana u kojem će se izložiti najbolje raspoložive opcije za projektiranje i implementaciju e-Tenderinga i e-Dodjela i u kojem će se detaljno opisati svaka faza implementacije, kao i jasno definirati nadležnosti;

• Donošenje mape puta s jasnim tehničkim specifikacijama za implementaciju svakog modula s obzirom na najbolju opciju u akcionom planu;

• Razvoj i testiranje novih modula.

• Pokretanje novih modula

Koordinacija - Postoji veliki jaz u koordinaciji i komunikaciji na svim nivoima državnih institucija BiH. AJN i URŽ se suočavaju s mnogim problemima u komunikaciji s različitim sektorima. Ovo se uglavnom ogleda u prethodno pomenutim problemima zbog nedostatka kvalificiranog osoblja i nedostatka razumijevanja ZJN-a i Sistema javnih nabavki. Značajan dio ovog problema je politički sistem i njegova složenost, što ponekad čini koordinaciju nemogućom.

Budžetski resursi - Efikasan sistem javnih nabavki može doprinijeti značajnim uštedama javnog novca koji bi se mogao utrošiti na kapitalna ulaganja u BiH. Jedno od rješenja unaprjeđenja ukupnog sistema je i izdvajanje više sredstava za bužete AJN i URŽ-a, u cilju povećanja efikasnosti institucija nositelja sistema, a samim tim i cjelokupnog sistema javnih nabavki u BiH.

Pored navedenog, dodatno je planirano:

• Poticati širu uupotrebu okvirnih sporazuma među ugovornim organima donošenjem neophodne sekundarne legislative i provedbenih smjernica, pilotiranjem i obukom.

• Promovisati zelene javne nabavke, socijalno odgovorne javne nabavke i javne nabavke inovativnih rješenja.

• Poticati sudjelovanje malih i srednjih poduzeća u postupcima nabavki.

• Osnovati SNT-a u različitim oblastima i uspostaviti druge koordinacijske aranžmane.

• Poboljšati sustav e-nabavki radi njegovog osposobljavanja za obradu okvirnih sporazuma i operacija SNT-a, kao i ispunjavanja uvjeta odnosno obveza u skladu s novim direktivama EU.

• Neprekidno obučavati osoblje za nabavke i jačati funkciju nabavki u ugovornim organima.

• Podržavati pravne subjekte u njihovom sudjelovanju na javnim tenderima.

• Jačati nadzor i kontrolu izvršenja ugovora javnih nabavki.

Kako je na početku pomenuto, data strategija namijenjena je za period od 2016.-2020. godine, a strategija za naredni period još uvijek nije kreirana a samim tim niti usvojena.

c) stvari koje bi mogle da podstaknu reformu, kao i izazovi koji mogu da utiču na uspješnost

Pandemija izazavana virusom COVID-19 u Bosni i Hercegovini je imala značajan efekat u procesu javnih nabavki. Prije svega, pokazala je i izazvala veliki interes građana za korupciju i afere u polju javnih nabavki u Bosni i Hercegovini. To je rezultiralo procesuiranjem slučajeva pred nadležnim tužilaštvima, ali prije svega podstaklo interes i motivaciju građana da vrše pritisak na nadležne kako bi se slučajevi korupcije u ovoj oblasti procesuirali, a samim tim i smanjio nivo korupcije u istoj.

S druge strane, nabavka vakcina protiv COVID-19, odnosno nemogućnost nabavke istih pokazala je koliko su prijeko potrebne izmjene na prethodno pomenutom zakonu te uz pritisak građana i medija nakon više od dvije godine Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo nacrt izmijenjenog ZJN – ovaj slučaj je pokazao važnost javnih nabavki te da u određenim situacijama predstavljaju razliku između života i smrti te da se ovakvi momentumi moraju iskoristiti za prijeko potrebne izmjene ako već politička volja za iste ne postoji.

Također, usklađivanje ZJN sa zakonodavstvom Evropske unije je takođe jedna od stavki koje mogu podstaknuti reformu u ovoj oblasti pošto je put ka EU nešto čemu većina građana Bosne i Hercegovine teži a i vladajuće strukture su također izrazile preodjeljenost ka Evropskoj uniji stoga se neophodno usklađivanje sa EU zakonodavstvom može gledati kao konstantna podloga i za unapređenje sistema javnih nabavki u BiH.